Opozicija vraća na dnevni red uvođenje skenera na biračkim mjestima

U susret ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH, koji bi trebalo da budu raspisani u maju, a održani na jesen, ponovo…

Politika Januar 17, 2020

U susret ovogodišnjim lokalnim izborima u BiH, koji bi trebalo da budu raspisani u maju, a održani na jesen, ponovo se javljaju zahtjevi za izmjenu zakonodavstva i uvođenje skenera na biračkim mjestima, ali niko sa sigurnošću ne može da kaže da li će ta inicijativa ovaj put da urodi plodom.

Lideri SDS-a, PDP-a, Naše stranke, SDP-a i Nezavisnog bloka, stranaka koje su u Parlamentu BiH djeluju opoziciono, u srijedu su dogovorili da će pripremiti i u proceduru poslati prijedlog izmjena Izbornog zakona. Predsjednik Nezavisnog bloka Senad Šepić juče nije mogao precizirati kada će prijedlog biti završen, dodavši da to treba brzo uraditi, jer bi lokalni izbori trebalo da budu raspisani u maju.

Šepić je potvrdio da će pozvati i druge stranke da im se pridruže, a cilj je, kako je rekao, stvaranje uslova kako volja birača ne bi bila promijenjena izbornog dana kada se birališta zatvore.

– Radi se o rješenjima o kojima se, u određenim formama, već pričalo. To je uvođenje skenera na glasačka mjesta. Želimo da svuda u BiH volja birača bude stvarna, odnosno da je neko ne prepravlja – rekao je Šepić.

Proces glasanja bi, kako je nagovijestio, bio isti kao i sada.

– Postojali bi glasački listići, hemijske olovke, ljudi bi glasali, samo bi proces evidentiranja išao putem skenera i spriječila bi se mogućnost da se nešto mijenja i dopisuje nakon zatvaranja biračkih mjesta – rekao je Šepić, uz ocjenu da od toga mogu jedino da strahuju oni koji varaju na biralištima.

Vjeruje da se sve može završiti u roku od nekoliko dana, ako za to ima političke volje.

– To su rješenja koja je nudila i Centralna izborna komisija BiH, koja je to mogla i sama uraditi kroz pravilnike – zaključio je Šepić.

Član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” i stručnjak za izborno zakonodavstvo Vehid Šehić podvlači da se godinama govori o izmjenama Izbornog zakona BiH i novim tehnologijama, ali da ništa značajnije nije urađeno.

– Volio bih da se nešto uradi, ali vrijeme nas uči da uvijek sa rezervom moramo da prihvatimo ono što političari najave da će uraditi. Trebalo bi uvesti skenere, odnosno omogućiti elektronsko utvrđivanje rezultata izbora, ali mislim da se politička klima još nije promijenila – zaključio je Šehić.

Predsjednik CIK-a BiH Branko Petrić juče nije odgovarao na pozive, a nedavno je za Glas Srpske istakao da je CIK spreman da počne sa uvođenjem novih tehnologija, ali da Parlament BiH treba da putem zakona odluči šta i u kom pravcu hoće da se ide na tom planu. Dugogodišnji član radnih grupa za izmjene izbornog zakonodavstva Lazar Prodanović (SNSD) nedavno je, takođe, istakao da su nove tehnologije potrebne, ali da bi bilo dobro da ponovo bude konstituisana parlamentarna radna grupa i nastavi posao.

Izborni zakon BiH do sada je mijenjan više od 20 puta, ali time nisu riješeni suštinski problemi izbornog procesa i partija. Najznačajnija promjena desila se prije raspisivanja lokalnih izbora 2016. godine, kada je podignut unutarstranački cenzus za osvajanje mandata na stranačkoj listi sa pet na deset odsto za lokalne i na 20 odsto za opšte izbore, čime je smanjena mogućnost izbornog inženjeringa na listama.

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović vjeruje da BiH do kraja marta može imati izborni zakon koji će obezbijediti, ne samo sprovođenje lokalnih izbora na najbolji mogući način, uključujući i Mostar, već i opštih izbora 2022. godine.

– Izuzetno je važno da u međuvremenu u FBiH normalno funkcioniše i izvršna i zakonodavna vlast – istakao je Čović i dodao da, što se njega tiče, federalna Vlada može biti formirana odmah.

Glas Srpske
Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.